1

GDPR - Uredba o zaštiti opštih podataka. Generalni Pravilnik o zaštiti podataka o ličnosti (na engleskom Opšti podaci Uredbe zaštitu GDPR akronim), puno ime Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br 2016 / 679 27 u. April 2016 o zaštiti pojedinaca u pogledu obrade osobnih podataka io slobodnom kretanju takvih podataka i stavljanju izvan snage Direktive 95 / 46 / EC (General Pravilnik o zaštiti podataka o ličnosti) je propis Europske unije, koji ima za cilj da značajno povećati zaštitu ličnih podataka građana. Objavljeno je u Službenom listu Evropske unije na 27-u. April 2016.

Predmet i ciljevi - Uspostaviti pravila o zaštiti pojedinaca u pogledu obrade njihovih ličnih podataka i pravila o kretanju ličnih podataka. Uredba štiti osnovna prava i slobode pojedinaca sa fokusom na pravo na zaštitu ličnih podataka. Slobodno kretanje ličnih podataka u Evropskoj uniji nije ograničeno ili zabranjeno za zaštitu pojedinaca u pogledu obrade ličnih podataka.

Obim materijala - Uredba se primjenjuje na automatsku obradu ličnih podataka i na ne-automatsku obradu ličnih podataka sadržanih u evidenciji ili onima koji će biti evidentirani. Uredba se ne odnosi na obradu ličnih podataka putem:

u obavljanju djelatnosti koje ne spadaju u domen prava Unije;
Države članice u obavljanju djelatnosti koje spadaju u okvir naslova V glave 2 Ugovora EU;
fizičko lice tokom isključivo ličnih ili domaćih aktivnosti;
nadležne organe radi sprečavanja, istrage, otkrivanja ili gonjenja krivičnih djela ili izvršenja krivičnih sankcija, uključujući zaštitu i prevenciju pretnji javnoj sigurnosti.
Obrada ličnih podataka od strane institucija, tijela, ureda i agencija Unije regulirana je, između ostalog, Regulativom (EC) br. 45 / 2001. Uredba (EZ) br. 45 / 2001 i drugi pravni akti Unije koji se odnose na takvu obradu ličnih podataka su u saglasnosti sa principima i pravilima ove Uredbe prema članu 98. Uredba ne utiče na primjenu Direktive 2000 / 31 / EC.

Lični podaci - Uredba unapređuje i širi obim i definisanje ličnih podataka. Lični podaci su svaka informacija o identifikovanoj fizičkoj osobi koja se može identifikovati. Osobni podaci su stoga npr. Podaci o pravnom licu (već svojih zaposlenika, ali da), podaci o osobama pokojnika, to nije informacija da je određena osoba ne identifikuju (npr. Samo zajedničko ime i prezime) i ličnih podataka nije podaci anonimni, dakle one koje su izvorno sadržale identifikaciju osobe, ali su bile uklonjene iz tog identifikatora. Za razliku od prethodne prakse, direktiva takođe uključuje dinamičke IP adrese ili druge virtuelne identifikatore među ličnim podacima.

Obaveza - Uredba je u potpunosti obavezujuća i direktno primjenljiva u svim državama članicama.

Sadržaj - Uredba definiše principe obrade ličnih podataka i uslove za zakonitost njegove obrade. Takođe reguliše uslove izražavanja saglasnosti za obradu podataka i pružanje informacija i pristup ličnim podacima.

Izabrana prava subjekta podataka - Pored toga, subjekt podataka ima sledeća prava:

za popravku
izbris (pravo da se zaboravi)
da ograničite obradu

GDPR u Češkoj - Prema nalazima vijeće nije još do kraja godine 2017 spremnost poduzetnika na GDPR visoka, neke od novih odgovornosti u sferi privatnosti vjerojatno nije znao. Uvođenje GDPR-a ne bi trebalo da traje više od mjesec dana za vlasnike preduzeća.

Za škole, uvođenje GDPR znači imati dobro napravljen dogovor, jer ako neki roditelji ne mogu dogovoriti, čime se smanjuje mogućnost prezentacije škole, morat ćete koristiti Zacrni, a neke klase ne mogu biti predstavljen na sve. Pristanak roditelja bi bilo potrebno da se zahtijeva, na primjer, u situacijama kada dijete osvaja matematike konkurencije i dozvoljeno je da puca pristanak roditelja na objavljivanje rezultata konkursa dobitnika i fotografija. Privatnost u školama nije samo imena djece, ali i odnosi se na imena svojih roditelja. Postoji rizik da se šefovi škola uvek plaše da nešto ne budu u pravu.

Nacrt zakona o obradi ličnih podataka, koji je usvojila vlada, omogućava nam da damo saglasnost na obradu podataka bez saglasnosti roditelja djeci iz 15 godina. Originalni model je godinama izračunavao 13, ali je povećan na inicijativu Kancelarije za zaštitu ličnih podataka. Sindikati i sindikati poslodavaca su zahtevali let 16 godinama.

Zaštita ličnih podataka u bolnicama, školama i opštinama treba nadzirati poseban izaslanik. Čak i krajem septembra 2017 općina, vlasti i biznisa nije bilo jasno kako će raditi imenovani izgledati da li će biti dovoljno na raspolaganju, koliko koštaju i gdje su uzeti novac.

Konzervativna procjena troškova poslovanja nominovanih 600 milijuna, ostali troškovi će biti potrošen na početne analize, nove kompjutere za imenovane i softvera. Jer postoji nedostatak kvalificiranih stručnjaka, moguće je da se koriste činjenicu da specijalista može raditi za više gradskih skupština, ali je moguće da se većim opštinama sa jednom imenovani neće biti dovoljno i treba im više. Ministarstvo unutrašnjih poslova preporučilo je da jedan komesar radi za najmanje deset opština.

dijeljenje
Postavljeno pitanje